Skupština počela je raspravu o setu pravosudnih zakona, među kojima je i predlog nove mreže sudova koja predviđa da se broj osnovnih sudova sa 34 poveća na 66.Nova mreža sudova, koja podrazumva povećanje broja osnovnih sudova sa 34 na 66, predložena je kako bi se otklonili nedostaci postojeće, budući da je ona bila neefikasna, a građanima je otežavala pristup pravdi, poručio je ministar pravde Nikola Selaković.
Selaković, koji pred poslanicima “brani” set zakona iz oblasti pravosuđa, među kojima je i o sedištima sudova i tužilaštava, rekao je da će se mreža osnovnih sudova i javnih tužilaštava na Kosovu i Metohiji određivati posebnim zakonom, a to rešenje, dodao je, u skladu je sa svim merama koje je vlada preduzela, a istovremeno štiti teritorijalni intrgritet zemlje.
Set zakona iz pravosuđa, kako je rekao, predložen je nakon detaljne analize stanja u pravosuđu, a ti predlozi su samo prvi korak u ostvarivanju ciljeva zacrtanih nacionalnom strategijom pravosuđa- pre svega povećanju efikasnosti pravosuđa i njegovoj dostupnosi, kao i vraćanju poverenja građana u pravosuđe.
Nova mreža sudova pored povećanja broj osnovnih sudova predviđa i povećanje broja osnovnih javnih tužilaštava sa 34 na 58, kao i smanjenje broja sudskih jedinica, koje su se, kako je ukazao Selaković, pokazale kao neracionalne.
Kritetrijumu za novu mrežu sudova, kako je objasnio, bili su geografska udaljenost, broj stanovnika, tradicija i realna potreba građana.
Kao ilustraciju neracionalnosti postojeće mreže sudova ministar je naveo primer Drugog osnovnog sudau Beogradu čija se nadležnost prostirala na prigradske opštine, koje su veoma razuđene i sa velikim broje stanovnika, što je razultiralo veliku opterećenost u radu.
Sada, novom mrežom, predviđeo je da umesto njega psotoje tri osnova sud ai to u Lazesrovcu, Obrenovcu, i Mladenovcu, ako i sudska jedinica u Sopotu.
“Razlog za donošeje novog zakona o sedištu sudova je to što je primećeno da postoji veći broj nedostatka postojeće teritorijalne organzacije, činjenica da postoje samo 34 osnovna suda i veliki broj sudskih jedinca”, objasnio je ministar pravde.
Selaković je precizirao da nije menjana teritorijalna organziacija prekršajnih sudova, da će i dalje postojati 44 prekršajna suda, što je u skladu sa potrebama Srbije.
Međutim, do promena je došlo kada je reč o apelaciji, pa tako je do sada Apelacioni sud u Beogradu bio nadležan za područja višeg suda u Zaječaru iako je taj grad bliži Nišu nego Beogradu, pa je to sada promenjeno.
On je rekao da je povećan i broj osnovnih javih tužilaštava, ali da njih neće biti isto koliko i osnovnih sudova i to pre svega zbog racioanlnosti, pa će tako neka tužilaštva imati nadležnost za dva suda.
Tako će javno tužilaštvo u Vranju biti nadleznzo i za osnovni sud u Bujanovcu, tužilaštvo u Zaječaru i za osnovni sud u Knjaževcu, tužilašto u Negotinu i za osnovni sud u Majdanpeku potom tužilaštvo u Novom Pazaru i sud u Sjenicu.
Potom će tužilaštvo u Pirotu biće zaduženo i za sud u Dimitrovgradu, tužilaštvo u Prijepolju i za sud u Priboju, tužilaštvo u Sremskoj Miitrovici i za sud u Šid, a tužilaštvo u Čačku i za sud u Ivanjivi. Zakon o sedištima sudova, kako je predloženo, stupiće na snagu od 1.januara 2014. godine.