TREĆINA NEZAPOSLENIH BEZ STRUČNE SPREME!

Od oko 520.000 zvanično nezaposlenih građana Srbije gotovo trećinu čine ili oni bez stručne spreme ili osobe sa završenom osnovnom školom.
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, krajem jula je tako, recimo, iz grupe mašinstva i obrade metala na birou bilo čak 61.366 nezaposlenih, iz tekstilstva i kožarstva 24.938, geodezije i građevinarstva njih 10.191, komunalnih, tapetarskih i farbarskih usluga 1.957 nezaposlenih.
Problem je u tome što među ovom armijom nezaposlenih poslodavcima većina nije bila potrebna, što pokazuje i statistika. Od 27.452 obrađivača metala, koji su u julu bili bez posla, poslodavci su tek svakom stotom ponudili zaposlenje. Mehaničari i mašinisti prošli su još gore, od 21.448 nezaposlenih samo 66 dobilo je šansu za posao.
Osim metalaca, slična situacija zadesila je i tekstilce – od 7.155 prijavljenih na birou poslodavci su tražili samo njih 70.
Ipak, na tržištu rada najviše su tragali upravo za licima bez zanimanja i stručne spreme, jer je na kraju sedmog meseca registrovano 906 prijavljenih potreba za zapošljavanjem tog kadra, a bili su im potrebni i čistači prostorija, elektromotači, šivači konfekcija i tekstila, komunalni higijeničari, pomoćni građevinski radnici, nosači, mornari.
U NZS-u podsećaju da su zarad bržeg i lakšeg zapošljavanja nezaposlenima često potrebne dodatne veštine. Obuke su namenjene upravo teže zapošljivim, odnosno licima bez kvalifikacija ili sa nedostajućim znanjima.
Kako kaže Zoran Đorđević, ministar za rad i zapošljavanje, u toku 2018. u mere aktivne politike zapošljavanja uključeno je gotovo 155.000 nezaposlenih, a to je 21.000 osoba više od planiranog broja.
Među nezaposlenima sa nižim nivoom obrazovanja najlakše do posla dolaze operateri na CNC mašinama, zavarivači, tesati, zidari i armirači.
Nezaposleni najčešće ipak nisu zainteresovani za poslove u oblasti tekstilstva i kožarstva, mašinstva i obrade metala, poljoprivrede, proizvodnje i prerade hrane. Ponude odbijaju zbog nižih plata od proseka za te poslove na regionalnom nivou, uslova rada, neredovnih isplata, udaljenosti radnih mesta i slično. Smeta im i kada postoji opasnost od povređivanja, rada na visini, pod vodom, zemljom, ali i kada je radno mesto sa povećanim rizikom i izlaganjem štetnom zračenju ili otrovnim sredstvima, nabrajaju u NSZ-u.
Izvor:Blic